Latest posts
First Page | « | 1 ... 1320 | 1321 | 1322 | 1323 | 1324 ... 1542 | » | Last
Search found 15412 matches:
Reply
Re: Dogodilo se na današnji dan
from Vitez on 12/11/2014 07:05 PMDOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN
1282. - Umro romejski /vizantijski/ car Mihailo Osmi Paleolog, osnivač posljednje romejske dinastije i obnovitelj Romejskog carstva poslije 57 godina latinske okupacije, kad je prijestonicu vratio iz Nikeje u Konstantinopolj /Carigrad/. Na prijesto je, kao savladar nikejskog cara, došao 1259, a 1261. postao je vladar obnovljenog Romejskog carstva. Tokom vladavine se s promjenljivim uspjehom odupirao agresivnoj politici kralja Sicilije i Napulja Karla Prvog Anžujskog i njegovih saveznika, među kojima je bila i Srbija. Prihvatio je 1274. uniju s Rimokatoličkom crkvom /Latinska unija/, ali je nije proveo zbog unutrašnjeg otpora. Pred smrt je uspio da 1282. izazove ustanak na Siciliji /Sicilijansko večernje/, čime je zemlju oslobodio prijetnje sa Zapada, ali je oslabio odbranu u Maloj Aziji, što je olakšalo kasnije tursko nadiranje. Pred kraj njegove vladavine Romeja je 1282. zauvijek izgubila Skoplje, koje je potom srpski kralj Milutin Nemanjić proglasio prijestonim gradom Srbije.
1475. - Rođen italijanski rimokatolički sveštenik Đovani de Mediči, koji je kao papa Lav Deseti od 1513. do smrti 1521. kao veliki zaštitnik umjetnosti učinio Rim centrom evropske kulture. Uprkos silnim naporima, uključujući ekskomunikaciju osnivača protestantske crkve u Njemačkoj Martina Lutera, nije uspio da suzbije "jeres", odnosno pokret vjerske reformacije, započet tokom njegovog pontefikata i spriječi stvaranje protestantske crkve.
1515. - Papa Lav Deseti predao Francuskoj Parmu i Pjaćencu, u skladu s Bolonjskim ugovorom.
1803. - Rođen francuski kompozitor Hektor Berlioz, tvorac romantičarske programske muzike, koji je stvorio djela izvanrednih tonskih boja. Napisao je "Nauku o instrumentaciji". Djela: "Fantastična simfonija", "Harold u Italiji", "Romeo i Julija", "Faustovo prokletstvo", "Rekvijem", opere "Benvenuto Čelini", "Trojanci".
1810. - Rođen francuski pisac Luj Šarl Alfred de Mise, koga je nesrećna ljubav s književnicom Žorž Sand inspirisala za najljepše i najuzbudljivije lirske pjesme: "Noći", "Pismo Lamartinu" i "Ispovijest jednog djeteta ovog vijeka" - u kojima je ispričao i analizirao svoj bol. Ostala djela: stihovane "Priče iz Španije i Italije", pjesme "Namuna", "Rola", drama "Lorenćaco", komedije "S ljubavlju se ne igra", "Ne treba se ni u šta zakleti", "Marijanine ćudi".
1843. - Rođen njemački bakteriolog Robert Koh, jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze /Kohov bacil/, skinuvši veo tajne s opake bolesti koja je kosila u 19. vijeku. Izolovao je i bacil antraksa i pronašao izazivača kolere, epidemijske bolesti koja je u Srednjem vijeku uništavala čitave gradove, ispitivao je afričku spavaću bolest, tifus, malariju i prvi primijenio liječenje kininom.
1856. - Rođen ruski filozof i estetičar Georgij Valentinovič Plehanov, jedan od osnivača prve ruske socijaldemokratske organizacije i Druge internacionale. Djela: "Razvitak monističkog pogleda na svijet", "Naša razmimoilaženja", "Anarhizam i socijalizam", "Prilozi istoriji materijalizma", "O ulozi ličnosti u istoriji", "Osnovna pitanja marksizma", "Pisma bez adrese", "Umjetnost i društveni život", "Književni pogledi V. G. Bjelinskog", "Estetska teorija N. D. Černiševskog", "Dobroljubov i Ostrovski", "Karl Marks i Lav Tolstoj".
1858. - Svetoandrejska skupština zbacila s prijestola srpskog kneza Aleksandra Karađorđevića. Miloš Obrenović je ponovo postao knez, za čijeg je nasljednika proglašen njegov sin Mihajlo Obrenović.
1888. - Skupština Srbije prihvatila ustav radikala - kojim je prvi put uvedena parlamentarna demokratija - i kralja Milana Obrenovića. Kralj je ukinuo ustav državnim udarom 9. maja 1894. i vratio na snagu Namjesnički ustav iz 1869.
1894. - U Parizu otvorena prva svjetska automobilska izložba, na kojoj se predstavilo devet proizvođača.
1918. - Rođen ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970, čija je literatura obilježena iskustvom iz sibirskih logora u kojima je proveo devet godina poslije Drugog svjetskog rata. Na robiju je odveden 1945. pravo s fronta, na kojem se u Otadžbinskom ratu istakao kao vrhunski oficir sovjetskih inženjerijskih jedinica. Proganjan je i kasnije, čak mu je oduzeto i državljanstvo, pa je emigrirao 1974, vrativši se u otadžbinu poslije dvije decenije. U decembru 1998. odbio je najvišu državnu nagradu - Orden Svetog apostola Andreja Prvozvanog, kojim ga je odlikovao predsjednik Boris Jeljcin, rekavši: "Ne mogu da primim nagradu od vrhovne vlasti, koja je dovela Rusiju do sadašnjeg pogubnog stanja". Tokom agresije NATO-a na Jugoslaviju u proljeće 1999. izložio je razornoj kritici okrutnost i licemerje Sjevernoatlantske alijanse, predvođene SAD. Pripovijetkom "Jedan dan Ivana Denisoviča" u književnost je uveo temu Staljinovih logora, ostavši joj vjeran u najvećem dijelu opusa. Jedan kritičar je primijetio da je on "prvi razgolitio bit i time prebio kičmu komunizmu", a drugi da je njegov roman - "Arhipelag Gulag" objelodanio da je "komunizam spoj laži i nasilja nad ljudima: laži - da se sakrije nasilje i nasilja - da se održi laž". Na osnovu emigrantskog iskustva u zapadnoj Evropi i u SAD takođe je ispoljio javni prezir prema vulgarnom materijalizmu Zapada. Ostala djela: pripovijetka "Matrjonini dani", romani "U krugu prvom", "Onkološka klinika", "Avgust četrnaeste", "Crveni točak", "Rusija u provaliji", kritička autobiografija "Borio se šut s rogatim", drame "Gozba pobjednika", "Zarobljenici", "Republika rada", "Svjetlost koja je u tebi", publicističko djelo "Lenjin u Cirihu", scenariji "Tenkovi znaju istinu", "Parazit".
1937. - Fašistička Italija se povukla iz Društva naroda.
1938. - U Jugoslaviji održani parlamentarni izbori, sedmi i posljednji između dva svjetska rata.
1941. - Njemačka i Italija u Drugom svjetskom ratu objavile rat SAD, a Kongres SAD istog dana objavio rat tim dvjema zemljama.
1946. - Generalna skupština UN osnovala UNICEF /Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć djeci/.
1961. - Dvije američke helikopterske jedinice sletjele u Sajgon, što je bilo prvo direktno vojno uplitanje SAD na strani marionetskih štićenika u Južnom Vijetnamu.
1972. - Američki astronauti iz broda "Apolo 17" spustili se na Mjesec, u posljednjoj misiji u okviru programa "Apolo".
1973. - Zapadnonjemački kancelar Vili Brant i čehoslovački premijer Lubomir Štrougal potpisima na ugovor formalno poništili Minhenski pakt iz 1938, kojim su Velika Britanija i Francuska prepustile nacističkoj Njemačkoj oblast Sudeta u Čehoslovačkoj.
1990. - U Albaniji dopušteno formiranje opozicionih političkih stranaka.
1991. - Pripadnici hrvatske vojske u selu Paulin Dvor kod Osijeka ubili 18 civila, od kojih 17 Srba i jednog Mađara.
1992. - Savjet bezbjednosti UN odlučio da pošalje 800 "plavih šljemova" u BJR Makedoniju.
1994. - Ruske trupe ušle u Čečeniju da bi ponovo uspostavile centralnu vlast.
1995. - Francuska hitno smijenila komandanta snaga UN u Sarajevu generala Renea Bašlea, jer je kritikovao Dejtonski mirovni sporazum, predviđajući da će prepuštanje Srpskog Sarajeva Muslimansko-hrvatskoj federaciji neminovno izazvati masovno iseljavanje Srba.
1995. - Izraelske trupe na osnovu mirovnog sporazuma Izraela i PLO napustile Nablus, okončavši 28-godišnju okupaciju najvećeg palestinskog grada na Zapadnoj obali.
1998. - Prilikom pada "erbasa" Aviokompanije "Taj ervejz" na jednu poplavljenu plantažu kaučuka na jugu Tajlanda, poginuo 101 putnik, uključujući i članove posade.
2000. - Petnaest članica EU postigle su na samitu u Nici sporazum o reformama, neophodnim za otvaranje vrata priključenju Uniji jednog broja novih država članica.
2001. - Članovi Međunarodnog savjeta za saradnju Hrvatske i BiH potpisali u Zagrebu Ugovor o povratku izbjeglica, Protokol o slobodnom tranzitu kroz neumski koridor, Aneks ugovora o određivanju graničnih prelaza i Protokol o njihovoj kategorizaciji.
2001. - Kina zvanično pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, poslije 15 godina pregovora.
2001. - Poglavar Rimokatoličke crkve papa Jovan Pavle Drugi odbio da se sastane sa izraelskim ministrom inostranih poslova Šimonom Peresom, koji je boravio u Italiji.
2006. - Otvoren tunel "Fatničko polje - akumulacija Bileća", izgrađen u okviru projekta "Gornji horizonti", u koji je ukupno uloženo šezdeset miliona dolara i 26 miliona evra.
2007. - Narodna skupština Republike Srpske usvojila Rezoluciju u kojoj se navodi da su stvoreni uslovi za potpuni prestanak bonskih ovlaštenja visokom predstavniku.
preuzeto sa http://www.srna.rs/novosti1/261683/dogo ... ji-dan.htm
1282. - Umro romejski /vizantijski/ car Mihailo Osmi Paleolog, osnivač posljednje romejske dinastije i obnovitelj Romejskog carstva poslije 57 godina latinske okupacije, kad je prijestonicu vratio iz Nikeje u Konstantinopolj /Carigrad/. Na prijesto je, kao savladar nikejskog cara, došao 1259, a 1261. postao je vladar obnovljenog Romejskog carstva. Tokom vladavine se s promjenljivim uspjehom odupirao agresivnoj politici kralja Sicilije i Napulja Karla Prvog Anžujskog i njegovih saveznika, među kojima je bila i Srbija. Prihvatio je 1274. uniju s Rimokatoličkom crkvom /Latinska unija/, ali je nije proveo zbog unutrašnjeg otpora. Pred smrt je uspio da 1282. izazove ustanak na Siciliji /Sicilijansko večernje/, čime je zemlju oslobodio prijetnje sa Zapada, ali je oslabio odbranu u Maloj Aziji, što je olakšalo kasnije tursko nadiranje. Pred kraj njegove vladavine Romeja je 1282. zauvijek izgubila Skoplje, koje je potom srpski kralj Milutin Nemanjić proglasio prijestonim gradom Srbije.
1475. - Rođen italijanski rimokatolički sveštenik Đovani de Mediči, koji je kao papa Lav Deseti od 1513. do smrti 1521. kao veliki zaštitnik umjetnosti učinio Rim centrom evropske kulture. Uprkos silnim naporima, uključujući ekskomunikaciju osnivača protestantske crkve u Njemačkoj Martina Lutera, nije uspio da suzbije "jeres", odnosno pokret vjerske reformacije, započet tokom njegovog pontefikata i spriječi stvaranje protestantske crkve.
1515. - Papa Lav Deseti predao Francuskoj Parmu i Pjaćencu, u skladu s Bolonjskim ugovorom.
1803. - Rođen francuski kompozitor Hektor Berlioz, tvorac romantičarske programske muzike, koji je stvorio djela izvanrednih tonskih boja. Napisao je "Nauku o instrumentaciji". Djela: "Fantastična simfonija", "Harold u Italiji", "Romeo i Julija", "Faustovo prokletstvo", "Rekvijem", opere "Benvenuto Čelini", "Trojanci".
1810. - Rođen francuski pisac Luj Šarl Alfred de Mise, koga je nesrećna ljubav s književnicom Žorž Sand inspirisala za najljepše i najuzbudljivije lirske pjesme: "Noći", "Pismo Lamartinu" i "Ispovijest jednog djeteta ovog vijeka" - u kojima je ispričao i analizirao svoj bol. Ostala djela: stihovane "Priče iz Španije i Italije", pjesme "Namuna", "Rola", drama "Lorenćaco", komedije "S ljubavlju se ne igra", "Ne treba se ni u šta zakleti", "Marijanine ćudi".
1843. - Rođen njemački bakteriolog Robert Koh, jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze /Kohov bacil/, skinuvši veo tajne s opake bolesti koja je kosila u 19. vijeku. Izolovao je i bacil antraksa i pronašao izazivača kolere, epidemijske bolesti koja je u Srednjem vijeku uništavala čitave gradove, ispitivao je afričku spavaću bolest, tifus, malariju i prvi primijenio liječenje kininom.
1856. - Rođen ruski filozof i estetičar Georgij Valentinovič Plehanov, jedan od osnivača prve ruske socijaldemokratske organizacije i Druge internacionale. Djela: "Razvitak monističkog pogleda na svijet", "Naša razmimoilaženja", "Anarhizam i socijalizam", "Prilozi istoriji materijalizma", "O ulozi ličnosti u istoriji", "Osnovna pitanja marksizma", "Pisma bez adrese", "Umjetnost i društveni život", "Književni pogledi V. G. Bjelinskog", "Estetska teorija N. D. Černiševskog", "Dobroljubov i Ostrovski", "Karl Marks i Lav Tolstoj".
1858. - Svetoandrejska skupština zbacila s prijestola srpskog kneza Aleksandra Karađorđevića. Miloš Obrenović je ponovo postao knez, za čijeg je nasljednika proglašen njegov sin Mihajlo Obrenović.
1888. - Skupština Srbije prihvatila ustav radikala - kojim je prvi put uvedena parlamentarna demokratija - i kralja Milana Obrenovića. Kralj je ukinuo ustav državnim udarom 9. maja 1894. i vratio na snagu Namjesnički ustav iz 1869.
1894. - U Parizu otvorena prva svjetska automobilska izložba, na kojoj se predstavilo devet proizvođača.
1918. - Rođen ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970, čija je literatura obilježena iskustvom iz sibirskih logora u kojima je proveo devet godina poslije Drugog svjetskog rata. Na robiju je odveden 1945. pravo s fronta, na kojem se u Otadžbinskom ratu istakao kao vrhunski oficir sovjetskih inženjerijskih jedinica. Proganjan je i kasnije, čak mu je oduzeto i državljanstvo, pa je emigrirao 1974, vrativši se u otadžbinu poslije dvije decenije. U decembru 1998. odbio je najvišu državnu nagradu - Orden Svetog apostola Andreja Prvozvanog, kojim ga je odlikovao predsjednik Boris Jeljcin, rekavši: "Ne mogu da primim nagradu od vrhovne vlasti, koja je dovela Rusiju do sadašnjeg pogubnog stanja". Tokom agresije NATO-a na Jugoslaviju u proljeće 1999. izložio je razornoj kritici okrutnost i licemerje Sjevernoatlantske alijanse, predvođene SAD. Pripovijetkom "Jedan dan Ivana Denisoviča" u književnost je uveo temu Staljinovih logora, ostavši joj vjeran u najvećem dijelu opusa. Jedan kritičar je primijetio da je on "prvi razgolitio bit i time prebio kičmu komunizmu", a drugi da je njegov roman - "Arhipelag Gulag" objelodanio da je "komunizam spoj laži i nasilja nad ljudima: laži - da se sakrije nasilje i nasilja - da se održi laž". Na osnovu emigrantskog iskustva u zapadnoj Evropi i u SAD takođe je ispoljio javni prezir prema vulgarnom materijalizmu Zapada. Ostala djela: pripovijetka "Matrjonini dani", romani "U krugu prvom", "Onkološka klinika", "Avgust četrnaeste", "Crveni točak", "Rusija u provaliji", kritička autobiografija "Borio se šut s rogatim", drame "Gozba pobjednika", "Zarobljenici", "Republika rada", "Svjetlost koja je u tebi", publicističko djelo "Lenjin u Cirihu", scenariji "Tenkovi znaju istinu", "Parazit".
1937. - Fašistička Italija se povukla iz Društva naroda.
1938. - U Jugoslaviji održani parlamentarni izbori, sedmi i posljednji između dva svjetska rata.
1941. - Njemačka i Italija u Drugom svjetskom ratu objavile rat SAD, a Kongres SAD istog dana objavio rat tim dvjema zemljama.
1946. - Generalna skupština UN osnovala UNICEF /Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć djeci/.
1961. - Dvije američke helikopterske jedinice sletjele u Sajgon, što je bilo prvo direktno vojno uplitanje SAD na strani marionetskih štićenika u Južnom Vijetnamu.
1972. - Američki astronauti iz broda "Apolo 17" spustili se na Mjesec, u posljednjoj misiji u okviru programa "Apolo".
1973. - Zapadnonjemački kancelar Vili Brant i čehoslovački premijer Lubomir Štrougal potpisima na ugovor formalno poništili Minhenski pakt iz 1938, kojim su Velika Britanija i Francuska prepustile nacističkoj Njemačkoj oblast Sudeta u Čehoslovačkoj.
1990. - U Albaniji dopušteno formiranje opozicionih političkih stranaka.
1991. - Pripadnici hrvatske vojske u selu Paulin Dvor kod Osijeka ubili 18 civila, od kojih 17 Srba i jednog Mađara.
1992. - Savjet bezbjednosti UN odlučio da pošalje 800 "plavih šljemova" u BJR Makedoniju.
1994. - Ruske trupe ušle u Čečeniju da bi ponovo uspostavile centralnu vlast.
1995. - Francuska hitno smijenila komandanta snaga UN u Sarajevu generala Renea Bašlea, jer je kritikovao Dejtonski mirovni sporazum, predviđajući da će prepuštanje Srpskog Sarajeva Muslimansko-hrvatskoj federaciji neminovno izazvati masovno iseljavanje Srba.
1995. - Izraelske trupe na osnovu mirovnog sporazuma Izraela i PLO napustile Nablus, okončavši 28-godišnju okupaciju najvećeg palestinskog grada na Zapadnoj obali.
1998. - Prilikom pada "erbasa" Aviokompanije "Taj ervejz" na jednu poplavljenu plantažu kaučuka na jugu Tajlanda, poginuo 101 putnik, uključujući i članove posade.
2000. - Petnaest članica EU postigle su na samitu u Nici sporazum o reformama, neophodnim za otvaranje vrata priključenju Uniji jednog broja novih država članica.
2001. - Članovi Međunarodnog savjeta za saradnju Hrvatske i BiH potpisali u Zagrebu Ugovor o povratku izbjeglica, Protokol o slobodnom tranzitu kroz neumski koridor, Aneks ugovora o određivanju graničnih prelaza i Protokol o njihovoj kategorizaciji.
2001. - Kina zvanično pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, poslije 15 godina pregovora.
2001. - Poglavar Rimokatoličke crkve papa Jovan Pavle Drugi odbio da se sastane sa izraelskim ministrom inostranih poslova Šimonom Peresom, koji je boravio u Italiji.
2006. - Otvoren tunel "Fatničko polje - akumulacija Bileća", izgrađen u okviru projekta "Gornji horizonti", u koji je ukupno uloženo šezdeset miliona dolara i 26 miliona evra.
2007. - Narodna skupština Republike Srpske usvojila Rezoluciju u kojoj se navodi da su stvoreni uslovi za potpuni prestanak bonskih ovlaštenja visokom predstavniku.
preuzeto sa http://www.srna.rs/novosti1/261683/dogo ... ji-dan.htm
