Search for posts by Vitez
First Page | « | 1 ... 186 | 187 | 188 | 189 | 190 ... 250 | » | Last
Search found 2496 matches:
Reply
Re: Dogodilo se na današnji dan
from Vitez on 01/03/2015 10:51 AMNa današnji dan, 3. januar
106. p. n. e. - Rodjen je rimski govornik, pisac, filozof i političar Marko Tulije Ciceron, najveći stilista rimske literature. Bio je republikanac, protivnik Julija Cezara i Marka Antonija. Za konzula je izabran 63. pre n.e. Otkrio je i razobličio Katilininu zaveru. Bio je to pokušaj da se republika zameni ličnom vladom, nekom vrstom diktature (prema antičkoj terminologiji - tiranide). Posle ubistva Cezara 44. pre n.e. uhapšen je zbog serije napada na Antonija (14 beseda - "Filipika") i ubijen je 43. pre n.e. Njegova misao izrečena u delu "O dužnostima": "Summum ius summa iniuria" ("Najviše pravo najviša nepravda" - previše revnosna primena zakona može biti izrazita nepravda) tipičan je izraz njegovog intelektualnog sklopa. Ostala dela: "Besede", "O besedniku", "Rasprave u Tuskulu", "O starosti", "O prijateljstvu", "O krajnostima dobra i zla", "O prirodi bogova", besede "Protiv Katiline".
1815. - Austrija, Britanija i Francuska su stvorile vojni savez protiv Pruske i Rusije.
1868. - U Japanu je ukinut šogunat - na osnovu kojeg je od 1192. neformalno sputana carska vlast, dok su zemljom vladali predstavnici najviše aristokratije. Kraj šogunata imao je značaj neke vrste buržoaske revolucije - ukinute su mnoge feudalne privilegije, modernizovana je vojska, reformisano školstvo i uspostavljene su institucije po zapadnom uzoru, što je omogućilo neverovatan uspon Japana.
1875. - Umro je francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanas Larus, izdavač "Velikog svetskog rečnika XIX veka" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larus" je posle njegove smrti nastavila izdavanje enciklopedijskih i uopšte leksikografskih dela.
1883. - Rodjen je engleski državnik Klement Ričard Atli, laburistički premijer od 1945. do 1951, tokom čije vlasti je Velika Britanija priznala nezavisnost Indije 1947. (kao i Burme 1948. i još nekih bivših kolonija). Dela: "Laburistička partija u perspektivi", "Dvanaest godina kasnije", autobiografija "Kako se to zbilo".
1892. - Rodjen je engleski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin, profesor anglosaksonskog (staroengleskog) i engleskog jezika i književnosti na Oksfordskom univerzitetu. U trilogiji "Gospodar prstenova" stvorio je vlastiti mitski svet (i jezik), služeći se prozom u kojoj se osećaju uzori nordijskih saga i stare anglosaksonske poezije, sa središnjom temom sukoba dobra i zla. Istom imaginarnom svetu pripadaju i romani "Hobit" i "Silmarion". Ostala dela: kritičke studije "Beovulf: čudovišta i kritičari", "Bajke, kritička studija", "Čoser kao filolog".
1904. - Rodjen je srpski pisac, likovni i književni kritičar, jevrejskog porekla, Oto Bihalji Merin. S bratom Pavlom 1928. osnovao je izdavačku kuću "Nolit" (Nova literatura). Uredjivao je i književno-politički časopis "Nova literatura". Zbog političkih razloga emigrirao je i u Nemačkoj je uredjivao
komunistički književni časopis "Linkskurve". U Parizu je 1933. osnovao "Institut za borbu protiv fašizma". Od 1936. u Španiji se borio na strani republikanaca protiv snaga generala Franka. Likovnim i književnim studijama znatno je doprineo tumačenju i shvatanju savremenog stvaralaštva. Dela: roman "Dovidjenja u oktobru", eseji i umetnička kritika "Osvajanje neba", "Misli i boje", "Susreti sa mojim vremenom", "Jugoslovenska skulptura XX veka", "Graditelji moderne misli", "Naivna slika sveta", "Prodori moderne umetnosti", "Kraj umetnosti u doba nauke?", "Maske sveta",
"Re-vizija umetnosti", "Modern German art", "Goja i mi", "Kapričosi", "Užasi rata", "Anri Ruso, život i delo" (sa suprugom Lizom), monografije "Krsto Hegedušić", "Gabrijel Stupica", "Bogosav Živković", "Vangel Naumovski", delo o Španskom gradjanskom ratu "Španija izmedju smrti i radjanja".
1924. - Engleski egiptolog Hauard Karter pronašao je u Dolini kraljeva u blizini Luksora u Egiptu sarkofag faraona Tutankamona.
1926. - Umro je češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom "Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu" u kojem je ismejao opšte prilike u Austro-Ugarskoj kao i besmisao, brutalnost i ludilo rata. Švejk je lik čoveka iz naroda u kojem se pod maskom naivčine krije neka vrsta narodne mudrosti.
1926. - Grčki general Teodoros Pangalos proglasio je sebe zvanično diktatorom Grčke, pola godine pošto je pučem preuzeo vlast. Zbačen je u avgustu 1926.
1929. - Rodjen je italijanski filmski režiser Serdjo Leone, tvorac "špageti vesterna". Filmovi: "Kolos sa Rodosa", "Za šaku dolara", "Dobar, loš, zao", "Zovem se Niko", "Bilo jednom na Divljem zapadu", "Dogodilo se u Americi".
1931. - Umro je francuski maršal Žofr Žozef Žak, tvorac ratnog plana Francuske u Prvom svetskom ratu i pobednik bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smenjen je s položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspeha u operacijama 1915. i 1916.
1942. - U Norveškoj je u Drugom svetskom ratu Nemačka osnovala 23 koncentraciona logora kroz koje je prošlo i više od 4.500 Srba. Najozlogašeniji su bili Bejsfort, Botn, Erlandet, Falstad, Korgan, Osen, u koje su ljude najviše upućivali iz logora na Starom sajmištu u Beogradu. Do aprila 1943. deportovano ih je 4.680, od kojih je više od 3.000 ubijeno. Logoraše je pomagao norveški pokret otpora.
1942. - Tokom Drugog svetskog rata hrvatski nacisti - ustaše - su na planini Papuk, u zapadnoj Slavoniji, uništile (i prethodno opljačkale) sva srpska sela. Tom prilikom većina srpskih civila je zverski ubijena.
1942. - Nemački zapovednik za Srbiju objavio je u Drugom svetskom ratu naredbu kojom je, pod pretnjom smrću, zabranjeno skrivanje Jevreja i čuvanje jevrejskih stvari, novca i vrednosnih papira. Mnogi Srbi su, ipak, rizikovali život i stotine Jevreja je spaseno a Srpska crkva, pa i administracija su izdavali lažna dokumenta s ciljem da ti ljudi budu spaseni.
1945. - U Ardenima je propao poslednji pokušaj nemačkog vodje Adolfa Hitlera da izmeni ishod Drugog svetskog rata, pošto su savezničke armije generala Bernarda Montgomerija i Omara Bredlija u kontraofanzivi zahvatile u klešta nacističke divizije nanevši im teške gubitke.
1961. - SAD su prekinule diplomatske odnose s Kubom.
1970. - U Brazavilu je usvojen ustav kojim je Kongo-Brazavil (negdašnji Francuski Kongo) proglašen Narodnom Republikom Kongo.
1977. - Medjunarodni monetarni fond odobrio je do tada najveći zajam u tridesetogodišnjoj istoriji te organizacije - Velika Britanija dobila je četiri milijarde dolara radi podrške njenoj valuti.
1990. - Panamski general Manuel Antonio Norijega, bivši američki štićenik, predao se okupatorskim trupama SAD i deportovan je na Floridu, gde mu je potom sudjeno.
1990. - Na jugu Pakistana poginulo je 307 ljudi pošto je ekspresni voz udario u kompoziciju teretnog voza.
1993. - Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž Buš potpisali su sporazum o svodjenju nuklearnog potencijala na trećinu.
1994. - Prilikom pada ruskog putničkog aviona tipa "Tupoljev-154" u Sibiru, poginule su ukupno 124 osobe.
1999. - Predsednik Sadam Husein odbacio je zone zabranjenog leta koje su iznad severa i juga Iraka uspostavile zapadne zemlje, istakavši da će im se irački narod hrabro suprotstaviti.
2000. - Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj ubedljivo je pobedila koalicija levog centra (Socijaldemokratska partija i Hrvatska socijalno-liberalna stranka), čime je okončana devetogodišnja vladavina Hrvatske demokratske zajednice.
2004. - Pad u Crveno more egipatskog "Boinga 737", neposredno po uzletanju sa aerodroma u Šarm el Šeiku, nije preživeo niko od 148 ljudi u letilici, mahom francuskih turista.
2004. - Posle sedam meseci putovanja, na Mars se spustio američki "marsohod", robot "Spirit", sa zadatkom da tokom tri meseca analizira stene i tlo na toj planeti.
2006. - Umro je Italijan Urbano Lazaro, koji je 26. aprila 1945. godine, kao pripadnik partizanske brigade "Garibaldi" identifikovao i uhapsio fašističkog diktatora Benita Musolinija.
2006. - Francuska vlada ukinula je vanredno stanje, uvedeno u novembru 2005. zbog nemira u siromašnim predgradjima Pariza i drugih francuskih gradova u kojima je zapaljeno oko 200 javnih ustanova, kao i 10.000 vozila. Povod za nerede bila je smrt dvojice dečaka afričkog porekla, koji su nastradali od udara struje u trafo-stanici, gde su se sakrili verujući da je za njima policijska potera.
preuzeto sa http://www.b92.net/info/vesti/index.php ... _id=943147