Dogodilo se na današnji dan

1  |  2  |  3  |  4  |  »  |  Last [ Go to bottom  |  Go to latest post  |  Subscribe to this topic  |  Latest posts first ]


admin
Admin

44, male

  

Posts: 89

Dogodilo se na današnji dan

from admin on 11/29/2014 08:09 AM

Na današnji dan, 29. novembar

 
1314. Umro je francuski kralj Filip IV Lepi, koji je 1306. proterao Jevreje iz Francuske i konfiskovao njihovu imovinu. Tokom sukoba sa papom Bonifacijem VIII sazvao je 1302. Skupštinu triju staleža - sveštenstva, plemstva i građanstva, prvi put u istoriji Francuske, a nakon papine smrti, sporazumeo se s novim papom Klementom V, Francuzom, da se papsko sedište premesti u Avinjon.


1516. Umro je italijanski slikar Đovani Belini, jedan od tvoraca venecijanske škole. Bio je učitelj Đorđonea i Ticijana.

1543. U Londonu je od kuge umro nemački slikar Hans Holbajn Mlađi, dvorski slikar kralja Henrija VIII, majstor crteža i autor čuvenih portreta. "Erazmo Roterdamski", "Madona gradonačelnika Majera", "Henri VIII".

1780. Umrla je austrijska carica, češka i mađarska kraljica Marija Terezija. Tokom vladavine od 1740. sprovodila je reforme u duhu prosvećenog apsolutizma, ali i centralizaciju i germanizaciju. Da bi osigurala osporavani presto, vodila je rat za austrijsko nasleđe od 1740. do 1748, u kojem joj je 1745. pruski kralj Fridrih II preoteo Šleziju.

1854. Umro je srpski diplomata i vojvoda prota Mateja Nenadović, predsednik Praviteljstvujuščeg sovjeta - prve srpske vlade. Sa stricem Jakovom pokrenuo je Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj nahiji i učestvovao u borbama, a pregovarajući s Turcima i Rusijom uspostavio je prve diplomatske kontakte ustanika sa stranim državama. Njegovi "Memoari", pored književne vrednosti, predstavljaju dragocen dokument vremena.

1864. U Sent Kriku, u američkoj državi Kolorado, jedinica pukovnika Džona Čivingtona masakrirala je najmanje 400 Čejena i Arapahosa, koji su se predali uz prethodno dobijenu dozvolu da se ulogoruju.

1890. Otvoreno je zasedanje prvog japanskog parlamenta. Parlament je imao dva doma - gornji, sa 480 članova, i donji, sa 252 člana.
1918. Na Velikoj narodnoj skupštini u Podgorici svrgnut je kralj Nikola I Petrović i proglašeno ujedinjenje Crne Gore sa Srbijom. Aktom o ujedinjenju crnogorska država je prestala da postoji.

1924. Umro je Đakomo Pučini, najznačajniji italijanski operski kompozitor posle Verdija. Operom "Boemi" dao je prototip italijanske opere lirsko-sentimentalnog, građanskog karaktera s kraja XIX veka ("Toska", "Madam Baterflaj", "Turandot", "Manon Lesko").

1941. Na brdu Kadinjača kod Užica u Drugom svetskom ratu izginuo je Radnički bataljon štiteći glavninu partizanskih snaga. Nemačke jedinice su, uz podršku avijacije, prešle Kadinjaču tek posle pogibije 180 partizana s komandantom Dušanom Jerkovićem. Bio je to kraj Užičke republike, osnovane krajem septembra 1941, prve slobodne teritorije u okupiranoj Evropi.

1943. Na Drugom zasedanju Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije u Jajcu, to veće je konstituisano kao vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko telo i ustanovljen je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije. Doneta je odluka o federativnom uređenju države, a kraljevskoj vladi u izbeglištvu zabranjen je povratak u zemlju.

1945. Ustavotvorna skupština u Beogradu ukinula je monarhiju, lišavajući dinastiju Karađorđevića svih prava u zemlji i proglasila Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju.

1947. Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je podelu Palestine na jevrejski i arapski deo, s Jerusalimom pod kontrolom svetske organizacije, što je 1948. omogućilo stvaranje države Izrael.

1987. Iznad Burme se srušio južnokorejski avion sa 115 putnika i članova posade. U Bahreinu je potom uhapšena jedna žena koja je priznala da je severnokorejski agent i da je eksploziv u avion postavila po nalogu njene vlade s ciljem da omete održavanje Olimpijskih igara u Seulu 1988.

1991. Komisija za arbitražu Mirovne konferencije o Jugoslaviji (Badenterova komisija) objavila je rezultate međunarodne arbitraže prema kojima se SFR Jugoslavija "nalazi u procesu nestajanja" i da su sve republike bivše federacije njeni sukcesori.

1996. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu osudio je na 10 godina zatvora bosanskog Hrvata Dražena Erdemovića, koji je priznao da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske, učestvovao u masovnoj likvidaciji bosanskih Muslimana u Srebrenici u julu 1995. To je bila prva presuda za ratni zločin jednog međunarodnog suda posle Nirnberškog i Tokijskog procesa.

1998. U Beogradu je u 66. godini umro Živojin Pavlović, jedan od najznačajnijih srpskih filmskih reditelja i književnika "nove srpske proze". Njegov film "Dezerter" (1992), prvo je filmsko delo koje govori o tragediji rata na prostoru bivše SFR Jugoslavije.

1999. Rivalske partije u Severnoj Irskoj formirale su protestantsko-katoličku vladu, primoravši tako ogorčene neprijatelje da prvi put u istoriji podele vlast.

2001. U 58. godini umro je britanski rok pevač i kompozitor Džordž Harison, bivši član "Bitlsa", rok grupe koja je obeležila šezdesete godine 20. veka.

2002. Haški tribunal je osudio bosanskog Srbina Mitra Vasiljevića na 20 godina zatvora zbog ubistva pet Muslimana na Drini, u blizini Višegrada 1992.

2003. Vođi čečenskih pobunjenika Ahmedu Zakajevu, koji je u Rusiji optužen za ubistva i kidnapovanja, odobren je status političkog azilanta u Velikoj Britaniji.

2008. Umro je danski arhitekta Jorn Utzon, poznat kao tvorac Sidnejske opere, koja je 2007. uvrštena u svetsku baštinu UNESCO-a. Projektovao je i zgradu Narodne skupštine u Kuvajtu i više poznatih građevina u Danskoj. Prestižnu Pricker nagradu za arhitekturu dobio je 2003. godine.

 

peuzeto sa B92

Reply Edited on 12/05/2014 06:42 AM.

admin
Admin

44, male

  

Posts: 89

Re: Dogodilo se na današnji dan

from admin on 11/30/2014 10:09 PM

Na današnji dan, 30. novembar

 

1700 - U bici kod Narve švedske trupe kralja Karla XII (Karl) pobedile su nadmoćniju rusku vojsku Petra I. U bici je poginulo oko 10.000 Rusa i 600 Šveđana. Na isti dan 1718. Karlo XII, švedski "kralj ratnik", simbol nacionalnog junaštva, poginuo je prilikom napada na Norvešku.

1835 - Rođen je američki pisac Semjuel Lenghorn Klemens (Samuel Langhorne Clemens), poznat kao Mark Tven (Twain), jedan od najvećih humorista svetske književnoseti. Svetsku slavu stekao je romanima "Pustolovine Toma Sojera", "Život na Misisipiju", "Pustolovine Haklberi Fina", "Život na dvoru kralja Artura".

1838 - Meksiko je objavio rat Francuskoj koja je tri dana ranije okupirala grad Vera Kruz.

1853 - Rusija je u Krimskom ratu uništila tursku flotu u bici kod crnomorske luke Sinope.

1872 - U Glazgovu je odigrana prva fudbalska utakmica između dve reprezentacije - Engleske i Škotske. Meč je završen rezultatom 0:0.

1874 - Rođen je engleski državnik Vinston Lenard Spenser Čerčil (Winston Leonard Spencer Churćill), premijer Velike Britanije 1940-45. i 1951-55, vođa Konzervativne stranke od 1940. Kao jedan od velikih protagonista pobede nad fašističkim silama, učestvovao je na svim važnim savezničkim konferencijama (Moskva, Teheran, Jalta, Potsdam). Autor je i zapaženih književno-publicističkih dela, a za "Memoare iz Drugog svetskog rata" dobio je 1953. Nobelovu nagradu za
književnost.

1900 - Umro je engleski pisac irskog porekla Oskar Vajld (Oscar Wilde). Njegovo demonstrativno kršenje viktorijanskih društvenih konvencija završilo se dvogodišnjom kaznom zatvora (1895) zbog homoseksualizma. Umro je u egzilu u Parizu u bedi i nemilosti, a 100. godišnjica njegove smrti svečano je obeležena u Londonu u Vestminsterskoj opatiji, u Parizu, Dablinu i Njujorku ("Slika Dorijana Greja", "Važno je zvati se Ernest", "Lepeza ledi Vindermir", "Srećni princ i druge priče").

1939 - Više od 20 sovjetskih divizija je napadom na Finsku započelo sovjetsko-finski "zimski rat", okončan mirovnim ugovorom u martu 1940, kojim je Finska prinuđena da se odrekne Karelijske prevlake i grada Viborg na istoku zemlje.

1939 - Streljan je mađarski revolucionar Bela Kun, jedan od osnivača Komunističke partije Mađarske i vođa mađarske sovjetske revolucije 1919. Prethodno je uhapšen u staljinističkim čistkama i na montiranom procesu u ŠSR-u osuđen na smrt. Rehabilitovan je posle XX kongresa KPŠ 1956.

1955 - Umro je jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu (1945-55). U težnji ka oblikovanju nacionalnog izraza, spojio je u svom delu elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom ("Balkanofonija", "Simfonija Orijenta", "Simfonijski ep", "Pesme moje majke", scenska muzika).

1957 - U Beču je umro srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, autor žanr-scena i velikih kompozicija iz srpske istorije ("Seoba Srba", "Proglašenje Dušanovog zakonika"). Nakon 1906. stekao je evropsku slavu slikajući portrete vladara i aristokrata.

1967 - Aden, Južni Jemen i Južnoarapska Federacija (17 sultanata) stekli su nezavisnost nakon 128 godina britanske kolonijalne vladavine i formirali Narodnu Republiku Južni Jemen, koja je na isti dan 1970. dobila naziv Narodna Demokratska Republika Jemen.

1975 - Afrička država Dahomej promenila je naziv u Narodna Republika Benin.

1977 - Umro je srpski i jugoslovenski pisac Miloš Crnjanski, jedan od prvaka moderne srpske proze posle Prvog svetskog rata, urednik prvog modernističkog časopisa "Dan" (1919), autor poetskog romana "Seobe". Njegovo delo "Roman o Londonu" smatra se prvim velikim kosmopolitskim romanom u srpskoj književnosti. Bavio se i novinarstvom i politikom, a Drugi svetski rat zatekao ga je u diplomatskoj službi u Rimu. Do 1965, kada se vratio u Beograd, živeo je kao emigrant u Londonu.

1995 - Savet bezbednosti UN jednoglasno je usvojio odluku da se 31. januara 1996. okonča troipogodišnja mirovna misija u Bosni i Hercegovini.
1996 - Oko 150.000 ljudi protestovalo je ulicama Beograda zbog poništenja izborne pobede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima.

1996 - Vlada i pobunjenici u afričkoj državi Sijera Leone potpisali su sporazum o okončanju šestogodišnjeg građanskog rata.

1999 - Putnički brod sa 302 putnika prevrnuo se u blizini istočne kineske obale. Nesreću su preživele samo 22 osobe.

2000 - U Pjongjangu su se sreli rođaci iz Severne i Južne Koreje, koji su blizu 50 godina bili razdvojeni.

2002 - Turska je ukinula 15 godina dugo vanredno stanje na jugoistoku države, čime je završena era sukoba turskih snaga i kurdskih separatista, tokom kojih je poginulo oko 30.000 osoba.

2003 - Umrla je Amerikanka Gertruda Ederli (Gertrude Ederle) prvažena koja je 1926. preplivala Lamanš.

2004 - Filipine je pogodila snažna oluja tokom koje je sravnjeno tri obalska grada. U višednevnim vremenskim nepogodama poginulo je preko 840 osoba, a više od 750 se vodi kao nestalo.

2005 - Džon (John) Sentamu, poreklom iz Ugande, jedan od lidera kampanje za borbu protiv rasizma, formalno je inaugurisan kao prvi britanski nadbiskup crnac. On je položio zakletvu kao 97. nadbiskup od Jorka, što je druga najviša pozicija u engleskoj crkvi.

2006 - Haški tribunal osudio je bivšeg generala VRS Stanislava Galića na doživotni zatvor zbog kampanje artiljeriskih i snajperskih napada na Sarajevo 1992-94. godine. To je prva takva presuda u istoriji Tribunala.

2009 - Savet ministara EU usvojio je odluku kojom se građanima Srbije, Crne Gore i Makedonijd od 19. decembra 2009. ukidaju vize za putovanja u zemlje EU, osim za Veliku Britaniju i Irsku.

2009 - Umro je književnik i akademik Milorad Pavić koji jesvetsku slavu stekao romanom "Hazarski rečnik".

 

preuzeto sa b92

Reply

admin
Admin

44, male

  

Posts: 89

Re: Dogodilo se na današnji dan

from admin on 12/01/2014 10:17 AM

Na današnji dan, 1. decembar


1455. Umro je italijanski vajar, zlatar i slikar Lorenco Giberti, koji je izradio čuvena vrata na krstionici katedrale u Firenci. Njegov spis "Commentarii" predstavlja vredan dokument za izučavanje italijanske arhitekture i slikarstva.

1640. Portugalija je posle ustanka kojim je zbačena španska vlast ponovo stekla nezavisnost. Dve sedmice kasnije vojvoda od Braganse krunisan je za portugalskog kralja pod imenom Žoao IV. Španija je nezavisnost Portugalije priznala tek 1668.

1761. Rođena je Mari Tiso, koja se proslavila praveći voštane maske ličnosti pogubljenih u Francuskoj revoluciji, a u Velikoj Britaniji je 1802. postavila stalnu izložbu voštanih fgura svojih savremenika (danas Muzej Madam Tiso).

1821. Dominikanska Republika, koja obuhvata dve trećine istočnog dela karipskog ostrva Haiti, tada poznatog kao Hispanjola, proglasila je nezavisnost od Španije.

1822. Osnivač brazilskog carstva Dom Pedro krunisan je za prvog cara Brazila pod imenom Pedro I.

1825. Umro je ruski car Aleksandar I Romanov, koji je tokom vladavine 1801-25. proširio teritoriju Rusije (Gruzija 1801, Finska 1809, Besarabija 1812, Azerbejdžan 1813). Nakon poraza Napoleona u Rusiji 1812. imao je vodeću ulogu u antifrancuskoj koaliciji evropskih sila i jedan je od glavnih incijatora stvaranja Svete alijanse 1815. Uspešno je ratovao protiv Otomanskog carstva (1806-12) i pomagao je srpskim ustanicima.

1906. U Parizu je otvoren bioskop "Omnija Pate", prva dvorana u svetu namenski izgrađena za prikazivanje filmova.

1918. Odlukom danskog parlamenta Island je stekao nezavisnost.

1918. Provincija Transilvanija, ranije u sastavu Mađarske, odnosno Austro-Ugarske, ujedinila se sa Rumunijom. U sastav Rumunije ušao je i rumunski deo Banata i još neke pokrajine. Ovaj datum Rumuni slave se kao nacionalni praznik Dan ujedinjenja.

1918. U Beogradu je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, s princem Aleksandrom I Karađorđevićem kao regentom i Beogradom kao prestonicom.

1925. U Lokarnu u Švajcarskoj potpisani su sporazumi između evropskih država o garanciji mira i nepovredivosti granica. Najvažnijim smatra se Rajnski pakt kojim su se Nemačka, Francuska i Belgija obavezale na poštovanje granica, a Nemačka prihvatila demilitarizaciju Rajnske oblasti. Ove sporazume prekršio je Hitler 1936, kada je okupirao Rajnsku oblast, a potom napao Čehoslovačku (1938) i Poljsku (1939).

1934. U Lenjingradu je ubijen Sergej Kirov, blizak Staljinov saradnik, član Politbiroa i sekretar Centralnog komiteta sovjetske Komunističke partije. Atentat na Kirova bio je Staljinu povod da otpočne sa žestokim obračunima sa protivnicima.

1936. Umro je italijanski pisac Luiđi Pirandelo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934, jedan od najznačajnijih dramskih pisaca 20. veka, koji je otvorio nove puteve moderne dramaturgije. Od njegove 44 drame sabrane pod naslovom "Gole maske", najpoznatije su "Đakomino", "Henri IV", "Šest lica traže pisca".

1971. U Karađorđevu je na sednici Predsedništva Saveza komunista Jugoslavije smenjen deo rukovodstva Saveza komunista Hrvatske - nosilaca politike tzv. masovnog pokreta. Usledile su "čistke" u političkim i privrednim vrhovima u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji, čime je sprečen pokušaj političkih i privrednih reformi u SFR Jugoslaviji.

1973. Umro je izraelski državnik David Ben Gurion, vođa borbe za stvaranje države Izrael i njen prvi premijer 1948-53. i ponovo 1955-63.

1981. U najvećoj nesreći u istoriji jugoslovenskog vazduhoplovstva, avion "DC-9 super 80" ljubljanskog "Inex-adria avioprometa" udario je u planinu u blizini Ajačija na Korzici. Poginulo je svih 178 putnika i članova posade.

1988. Benazir Buto je postala premijer Pakistana, kao prva žena na čelu jedne islamske zemlje.

1989. Mihail Gorbačov je kao prvi sovjetski lider posetio Vatikan i dogovorio se s papom Jovanom Pavlom II o uspostavljanju diplomatskih odnosa ŠSR i Vatikana.

1991. Na referendumu u sovjetskoj republici Ukrajini nadmoćna većina birača izjasnila se za nezavisnost od SSSR.

2000. Lider Partije nacionalne akcije Vinsent Foks inaugurisan je za predsednika Meksika, čime je okončan 71 godinu dug period vladavine Institucionalne revolucionarne partije. To je bio prvi poraz te partije od 1929.

2001. U dva napada palestinskih bombaša samoubica u Jerusalimu poginulo je 10 Izraelaca, a u eksploziji autobusa u Haifi ubijeno je 30. U tim napadima ranjeno je preko 200 ljudi.

2001. Japanski kraljevski par, princeza Masako i prestolonaslednik princ Naruhito dobili su, nakon osam godina braka, prvo dete, kćerku Aiko.

2002. Za predsednika Slovenije izabran je dotadašnji premijer u više mandata Janez Drnovšek.

2004. Umro je holandski princ Bernard, otac kraljice Beatrise. Bernard de Lip-Bisterfeld rođen je u Nemačkoj, a kralj Holandije postao je 7. januara 1937. godine, kada je oženio tadašnju holandsku kraljicu Julijanu


preuzeto sa b92

Reply

admin
Admin

44, male

  

Posts: 89

Re: Dogodilo se na današnji dan

from admin on 12/02/2014 09:53 AM

Na današnji dan, 2. decembar



1547 - Umro je španski osvajač Ernan Kortes, koji je zahvaljujući vatrenom oružju, nepoznatom domorocima, između 1519. i 1521. sa samo 700 vojnika osvojio jezgro današnjeg Meksika uništenjem carstva Asteka. Guverner "Nove Španije" postao je 1522.

1804 - Napoleona Bonapartu za francuskog cara Napoleona I u Parizu krunisao je papa Pije VII u pariskoj katedrali "Notr Dam".

1805 - U bici kod Austerlica, poznatoj kao "Bitka triju careva", francuska armija Napoleona I pobedila je rusku i austrijsku vojsku, koje su izgubile 70.000 od 95.000 ljudi s kojima su započele bitku protiv 75.000 Napoleonovih vojnika.

1814 - Umro je francuski pisac Donasjen Alfons Fransoa de Sad, poznat kao Markiz de Sad. Bio je čuven po raskalašnom životu i raznim nastranostima, pa je od njegovog prezimena skovan termin sadizam. Manje je poznata njegova politička uloga, bio je veliki pristalica revolucije i krajnje isključivi neprijatelj
hrišćanstva. Francuski car Napoleon I naredio je da ga zatvore u šarantonsku bolnicu kao duševno obolelog. Dela: romani "Justina", "Žilijeta", "120 dana Sodome".

1815 - Velika Britanija je potpisala ugovor o miru s radžom od Nepala.

1823 - Pod geslom "Amerika Amerikancima", predsednik SAD Džejms Monro objavio je "Monroovu doktrinu", kojom se suprotstavio gušenju pobuna u španskim i portugalskim kolonijama na američkom kontinentu. SAD su na taj način stavile do znanja evropskim silama da američki kontinent smatraju svojom zonom i da neće tolerisati dalje prisustvo kolonijalnih metropola iz Evrope.

1848 - Austrijski car Ferdinand I Habzburg abdicirao je u korist Franca Jozefa I.

1852 - Proglašeno je drugo francusko carstvo s carem Napoleonom III.

1856 - Francuska i Španija postigle su sporazum o međusobnim granicama.

1859 - Rođen je francuski slikar Žorž Sera, osnivač i glavni predstavnik škole poentilista ili divizionista. Nanosio je na platno mnoštvo sitnih tačaka čistih boja spektra, koje se u oku posmatrača slivaju u šare i tonove. Najčešće je slikao pejzaže kao i prizore iz cirkusa i sa kupališta.

1859 - Obešen je američki borac za ukidanje crnačkog ropstva Džon Braun, koji je u južnim američkim državama Kanzas i Virdžinija predvodio ustanke protiv robovlasnika i državne uprave koja ih je podržavala. Teško ranjenog u borbi uhvatila ga je federalna vojska i sud ga je osudio na smrt.

1901 - Američki pronalazač King Kemp Džilet patentirao je prvi nožić za brijanje s dvostrukom oštricom.

1914 - Austrougarska vojska okupirala je Beograd u Prvom svetskom ratu, ali je ubrzo prinuđena da ga napusti posle velikog poraza koji su joj srpske trupe nanele u Kolubarskoj bici.

1918 - Umro je francuski pisac Edmon Rostan, pesnik i dramaturg. S velikim uspehom je oživeo dramaturgiju naslonjenu na tradicije baroka. S virtuoznošću i raskošnim duhom, tananošću ali i zanosom pisao je komade koji su bili događaj u francuskom pozorišnom životu. Bio je član Francuske akademije (besmrtnih).
Dela: drame "Sirano de Beržerak", "Romantične duše", "Daleka princeza", "Orlić".

1923 - Rođena je grčka operska pevačica Marija Kalas, jedan od najvećih soprana u istoriji opere. Pravo ime bilo joj je Marija Sesilija Sofija Ana Kalogeropulos. Karijeru je započela 1947. i pevala je s ogromnim uspehom na najvećim svetskim operskim scenama. Sugestivna gluma i glas velikog raspona neobične boje i
izuzetne topline, kojim je s lakoćom savladavala i najteže deonice, doneli su joj svetsku slavu.

1942 - U Čikagu je tim američkih nuklearnih fizičara, okupljen oko projekta izrade atomske bombe, predvođen Enrikom Fermijem, prvi put demonstrirao nuklearnu lančanu fisiju.

1943 - Odlukom Vrhovnog štaba NOV Jugoslavije, na području Pljevalja je od vojnika italijanskih divizija "Venecija" i "Taurinenze" formirana italijanska partizanska divizija "Garibaldi" pod komandom štaba Drugog udarnog korpusa NOVJ.

1950 - Ujedinjene nacije su se saglasile da Eritreju, bivšu italijansku koloniju, ustupe Etiopiji.

1969 - Umro je Kliment Jefremovič Vorošilov, maršal Sovjetskog Saveza, bivši predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta, učesnik revolucija 1905. i Oktobarske revolucije 1917. U građanskom ratu od 1918. do 1920. uspešno je predvodio vojne akcije, a od 1925. do 1940. bio je sovjetski ministar odbrane. U
Drugom svetskom ratu komandovao je jedinicama Severozapadnog pravca Lenjingradskog fronta. Od 1946. do 1953. bio je zamenik sovjetskog predsednika vlade a potom posle smrti Staljina do 1960. predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta.

1971 - Sovjetski vasionski brod "Mars 3" sleteo je na planetu Mars.

1971 - Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um el Kajvajn i Fudžajra - osnovalo je, na osnovu sporazuma sklopljenog u julu 1971. - Ujedinjene Arapske Emirate, kojima se u februaru 1972. pridružio i emirat Ras el Kajma.

1972 - U požaru koji je izbio tokom muzičkog pop festivala u južnokorejskom glavnom gradu Seulu, poginulo je najmanje 50 ljudi.

1982 - Hirurzi predvođeni dr Vilijamom de Vrisom ugradili su na klinici Univerziteta Juta u američkom gradu Solt Lejk Siti prvo veštačko srce u svetu od poliuretana. Pacijent, penzionisani zubar Barni Klark, živeo je s tim srcem 112 dana.

1990 - Posle ujedinjenja Nemačke, koalicija kancelara Helmuta Kola nadmoćno je dobila prve svenemačke izbore od 1932.

1993 - Šefa medeljinskog kartela droge Pabla Eskobara ubile su kolumbijske snage bezbednosti, 16 meseci pošto je pobegao iz zatvora.

1994 - Filipinski feribot s više od 600 putnika potonuo je u zalivu Manile posle sudara s teretnim brodom, pri čemu se udavilo više od 140 osoba.

1997 - Pakistanski predsednik Faruk Legari primoran je na ostavku posle oštre borbe za prevlast s predsednikom vlade Navazom Šarifom.

2000 - Predsednik Sirije Bašar el Asad odobrio je privredne reforme, uključujući omogućavanje poslovanja privatnih banaka, čime je posle četiri decenije okončan državni monopol u oblasti bankarstva.

2001 - U seriji bombaških napada islamskih terorista u Jerusalimu i Haifi ubijeno je 30 ljudi, a u znak odmazde već narednog dana izraelski borbeni helikopteri ispalili su rakete na središte palestinskog vođe Jasera Arafata u Ramali.

2001 - Bankrotirala je sedma najveća američka kompanija i vodeći svetski trgovac strujom i gasom "Enron". Kolaps "Enrona" bio je, do tada, najveći bankrot u istoriji SAD.

2002 - Novi kenterberijski nadbiskup, odnosno duhovni vođa oko 70 miliona anglikanaca u svetu, postao je Rouen Vilijams, promoter žena biskupa i prava homoseksualaca.

2004. - Snage Evropske unije (Eufor) preuzele su od Sfora (pod komandom NATO) kontrolu nad svim operacijama u Bosni i Hercegovini.

2006 - Deo mosta starog 150 godina srušio se i pao na voz koji je prolazio u oblasti Bagalpur, 110 kilometara istočno od glavnog grada Bihara - Patne, u Indiji. Poginulo je 35 ljudi, a još 16 je zarobljeno u ostacima voza na koji se srušio stari most.

2006 - U Bagdadu, na pijaci u šiitskom delu grada, u tri uzastopne eksplozije, poginula je najmanje 51 osoba, dok je oko 90 ljudi ranjeno.

2008 - Umro je Milivoje Petrović, prvak Opere Narodnog pozorišta u Beogradu. Pevanje je učio u srednjoj muzičkoj školi "Stanković" kao i kod čuvenih majstora operske umetnosti: Zdenke Zikove, Zlate đunđenac i Stanoja Jankovića. Godine 1964. postaje solista Opere. Završio je i Akademiju "Benedeto Marčelo" u Veneciji u klasi znamenitog profesora Boninija. Na sceni srpskog nacionalnog teatra upamćen je po ulogama Alfreda, Nemorina, Lenskog, Slepog guslara, Makdafa.


preuzeto sa b92

Reply

admin
Admin

44, male

  

Posts: 89

Re: Dogodilo se na današnji dan

from admin on 12/03/2014 01:00 PM

Na današnji dan, 3. decembar


1694. U Engleskoj je usvojen zakon prema kojem će se novi parlament birati svake treće godine.

1800. Rođen je slovenački pesnik France Prešern,naj istaknutija ličnost slovenačke književnosti 19. veka ("Sonetni venac").

1883. Rođen je austrijski kompozitor Anton Vebern jedan od najznačajnijih predstavnika Bečke atonalne škole i ekspresionizma u muzici. Za vreme nacizma njegova dela su bila zabranjena, a pedesetih godina 20. veka postao je uzor generaciji kompozitora koji su u njegovoj muzici nalazili ishodište za punktualizam i elektronsku muziku.

1910. U Parizu je prvi put prikazana neonska lampa koju je pronašao francuski fizičar Žorž Klod.

1912. Bugarska, Grčka, Srbija i Crna Gora sklopile su primirje sa Turskom u Prvom balkanskom ratu. Rat je nastavljen 3. februara 1913, a novo primirje uspostavljeno je 23. aprila kada su obnovljeni i mirovni pregovori u Londonu.

1919. Umro je francuski slikar Pjer Ogist Renoar, jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka.

1923. Rođena je grčka operska pevačica Marija Kalas jedan od najvećih soprana u istoriji opere. Karijeru je započela 1947. i s velikim uspehom je pevala na najvećim svetskim operskim scenama uloge dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera.

1930. Rođen je francuski režiser Žan-Lik Godar najznačajniji predstavnik francuskog "Novog talasa" koji je filmovima "Do poslednjeg daha" (1959) i "Prezir" (1963) napravio revoluciju u filmskoj istoriji.

1944. U Atini je izbio građanski rat između vlade, koju je podržavala Velika Britanija i Fronta nacionalnog oslobođenja (EAM). Mir je postignut na konferenciji u Varkizi 12. februara 1945, kada su predstavnici vlade i EAM-a sporazumeli da se plebiscitom odredi oblik vladavine u Grčkoj.

1952. Umro je srpski književnik i političar, Milan Grol,dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. Do 1943. bio je član jugoslovenske kraljevske vlade u emigraciji u Londonu, a nakon sporazuma Tito-Šubašić ušao je u martu 1945. kao potpredsednik u vladu Demokratske Federativne Jugoslavije u kojoj je bio do avgusta iste godine ("Pozorišne kritike", "Iz pozorišta predratne Srbije").

1962. Edit Sparlok Sampson stupila je nadužnost sudije u opštinskom sudu u Čikagu, kao prva crnkinja sudija u SAD.

1962. Teška magla koja je prekrivala London četiri dana prouzrokovala je smrt trovanjem sumpordioksidom velikog broja ljudi.

1967. Južnoafrički hirug dr Kristijan Barnard izvršio je u bolnici "Grote Šur" u Kejptaunu prvi put u istoriji medicine transplantaciju srca. Pacijent Luis Vaškanski potom je, sa srcem jedne 25-godišnje devojke nastradale u saobraćajnoj nesreći, živeo 18 dana.

1971. Počeo je indijsko-pakistanski rat zbog Kašmira, završen 17. decembra pobedom Indije i odvajanjem Bangladeša, dotad Istočnog Pakistana, u posebnu državu.

1975. U Laosu su vlast preuzeli komunisti i proglasili kraj 600 godina stare monarhije.

1978. Umrla je srpska glumica Ljubinka Bobić, članica beogradskog Narodnog pozorišta. Glumačku karijeru započela je 1921. i pored brojnih uloga ostala je zapamćena kao nenadmašna Živka u "Gospođi ministarki" Branislava Nušića.

1989. Nakon pada Berlinskog zida u Istočnoj Nemačkoj ostavke su podneli lider Jedinstvene radničke partije Nemačke (komunisti) Egon Krenc i svi članovi partijskog Politbiroa i Centralnog komiteta vladajuće partije.

1995. Bivši predsednik Južne Koreje Čun Do Hvan je uhapšen pod optužbom da je odgovoran za masakr u gradu Kvangdžu u maju 1979. kada je vojska ubila više od 200 demonstranata.

2000. U Čikagu je u 82. godini umrla američka pesnikinja Gvendolin Bruks, koja je ušla u istoriju kao prvi crni dobitnik Pulicerove nagrade. Nagradu je dobila 1949. za zbirku pesama "Eni Alen".

2001. Umro je Gerhard Rigner, autor telegrama koji je objavljen kao upozorenje svetu na nacistički plan o uništenju jevrejskog naroda.

2004. General Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević predao se Haškom tribunalu pred kojim je 1998. godine optužen za granatiranje Sarajeva, zločine protiv čovečnosti i kršenje pravila i običaja rata. Apelaciono veće haškog Tribunala pravosnažno je osudilo Miloševića na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu 1994/95.

2008. Popularni pevač Ruande Simon Bikindi osuđen je pred Međunarodnim sudom u Aruši na 15 godina zatvora, zato što je u svojim pesmama podsticao na genocid u toj zemlji. Prema podacima UN, od aprila do jula 1994, ubijeno je oko 800.000 ljudi, uglavnom pripadnika manjinske zajednice Tutsa i umerenih Huta.


preuzeto sa http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=12&dd=03&nav_category=15&nav_id=931721

Reply

admin
Admin

44, male

  

Posts: 89

Re: Dogodilo se na današnji dan

from admin on 12/05/2014 06:51 AM

Na današnji dan, 5. decembar


1443 - Rođen je italijanski sveštenik Đulijano dela Rovere, papa Julije II (1503-1513), najveći pokrovitelj umetnosti među poglavarima rimokatoličke crkve. Od Mikelanđela je naručio izradu fresaka u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, od Bramantea rekonstrukciju crkve Svetog Petra, a Rafael Santi je oslikao njegove privatne odaje.

1766 - Londonska aukcijska kuća "Kristi" održala je prvu aukciju.

1791 - Umro je austrijski kompozitor Volfgang Amadeus Mocart, centralna ličnost bečke klasike i jedan od najplodinijih muzičara. Napisao je oko 600 dela, među kojima su opere, simfonije, koncerti za klavir, violinu i druge instrumente,
kantate, mise ("Figarova ženidba", "Čarobna frula", "Praška simfonija", "Simfonija u g-molu", "Rekvijem", "Mala noćna muzika").

1867 - Rođen je poljski državnik, maršal Jozef Klemens Pilsudski, prvi predsednik Poljske (1918-22) i inicijator rata protiv
sovjetske Rusije (1920-21). Državnim udarom 1926. uspostavio je vojnu diktaturu, a 1934. je s Hitlerom sklopio desetogodišnji pakt o saradnji i nenapadanju. Vladao je do smrti 1935.

1870 - Umro je francuski pisac Aleksandar Dima - Otac, proslavljeni autor romana s motivima iz francuske istorije ("Tri musketara", "Grof od Monte Hrista", "Kraljica Margo") Smatra se začetnikom feljtonističkog romana.

1901 - Rođen je američki režiser i producent Volter Ilajas Dizni, tvorac crtanog filma. Karijeru, tokom koje je dobio 29 Oskara, započeo je 1921, a svetsku slavu je stekao 1928. kada je prikazao prvi film sa Miki Mausom.

1917 - Delegacije Sovjetske Rusije i sila Osovine potpisale su primirje u mestu Brest-Litovsk u Belorusiji. Mirovnim ugovorom, potpisan je 3. marta 1918, Rusija je prisiljena da se povuče iz Finske, Letonije, Estonije, Litve, Poljske i nekih područja Turske, i da Nemačkoj plati šest milijardi zlatnih maraka ratne odštete.

1926 - Umro je francuski slikar Klod Oskar Mone, najznačajniji predstavnik i jedan od osnivača impresionizma. Prema njegovoj slici "Impresija, izlazak sunca", izloženoj 1874. u Parizu, naziv je dobio ceo slikarski pravac.

1933 - Kongres SAD ratifikovao je amandman 21. Ustava SAD kojim je ukinuta prohibicija, uvedena januara 1920, na osnovu 18. ustavnog amandmana.

1934 - Žene u Turskoj su dobile pravo glasa.

1940 - Umro je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik. Nastupao je na koncertima širom sveta od svoje osme godine i stekao slavu virtuoza, naslednika Paganinija. Komponovao je šest violinskih koncerata, "Američku simfoniju", kraće violinske
kompozicije.

1945 - Pet američkih bombardera je tokom vežbe, posle poletanja iz vazduhoplovne baze u Floridi, nestalo u "Bermudskom trouglu".

1962 - SAD i SSSR su se dogovorili o saradnji u istraživanju svemira u miroljubive svrhe.

1967 - Umro je srpski helenista Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i
urednik časopisa "Živa antika". Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije ("Iz helenskih riznica",
"Istorija helenske književnosti").

1977 - Egipat je prekinuo odnose sa arapskim zemljama Sirijom, Libijom, Alžirom, Irakom i Južnim Jemenom koje su se usprotivile započetom mirovnom procesu između Egipta i Izraela.

1978 - U Iranu je izbio talas protesta koji su protiv šaha Reze Pahlavija podstakle islamske verske vođe. Proizvodnja nafte je zbog štrajkova smanjena gotovo na polovinu.

1993 - Gradonačelnik Beča je ranjen eksplozijom pisma-bombe u svojoj kući. To je bilo peto pismo-bomba koje je za tri dana
stiglo novinarima, sveštenicima i drugim povezanim sa imigrantskom grupacijom u Austriji.

1995 - Članice NATO su odobrile upućivanje 60.000 vojnika u Bosnu radi očuvanja mira postignutog Dejtonskim sporazumom. To je bila najveća operacija Atlantskog saveza od njegovog osnivanja 1949, a njen naziv "Zajednički poduhvat".

1995 - Armija Šri Lanke zauzela je Džafnu, grad na istoimenom poluostrvu, koji je pet godina bio glavno uporište tamilskih
pobunjenika.

1996 - Odlukom predsednika SAD Bila Klintona Madlen Olbrajt je postala prva žena - državni sekretar u američkoj istoriji.

2001 - Avganistanske vođe su se dogovorile o formiranju post-talibanske vlade, koju će predvoditi Paštun Hamid Karzai.

2001 - Legendu jedriličarstva i kapetana novozelandskog tima koji je dva puta uzastopno osvojio Kup Amerike, Pitera
Blejka, ubili su pirati kada su naišli na njegovu jedrilicu u reci Amazon.

2003 - U Kini je prvi put održan izbor za mis sveta.

2008 - Umro je Patrijarh moskovski i cele Rusije Aleksandar Drugi. Za novog patrijarha je 27. januara 2009. izabran mitropolit Kiril.

2008 - U Sjedinjenim Američkim Državama je saopšteno da je od početka 2008. zbog recesije bez posla ostalo blizu dva miliona ljudi.

preuzeto sa http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=12&dd=05&nav_category=15&nav_id=932627

Reply

admin
Admin

44, male

  

Posts: 89

Re: Dogodilo se na današnji dan

from admin on 12/06/2014 07:48 AM

Na današnji dan, 6. decembar



1421 - Rodjen je engleski kralj Henri VI, poslednji monarh iz dinastije Lankaster, koji je formalno postao vladar 1422. u osmom mesecu života. Svrgnut je u dinastičkim borbama ("Rat dveju ruža") i ubijen u maju 1471. u londonskom zatvoru "Tauer".

1492 - Španski moreplovac italijanskog porekla Kristifor Kolumbo otkrio je ostrvo Hispaniola. Na njemu se danas nalaze dve države - Haiti i Dominikanska Republika.

1507 - Nemački kartograf Martin Valdzemiler objavio je prvu geografsku kartu novog kontinenta kojem je dao ime Amerika. U vreme izrade novog izdanja Ptolomejevog atlasa čitao je pisma Ameriga Vespučija iz Novog sveta, u kojima je italijanski moreplovac tvrdio da put preko Atlantika ne vodi u Aziju već na,
do tada, nepoznat kontinent. Valdzemiler je tada novi kontinent nazvao - Amerika.

1792 - Žirondinci su u vreme Francuske revolucije odlučili da kralju Luju XVI, bude sudjeno. Revolucionarni sud ga je potom osudio na smrt i kralj je 1793. pogubljen na giljotini.

1833 - Rodjen je srpski pisac Jovan Jovanović Zmaj, član Srpske kraljevske akademije. Gimnaziju je učio u Halašu i Požunu (sadašnja Bratislava), a maturirao je u Slovačkoj Trnavi. Pre medicine koju je završio u Pešti, studirao je prava u Pešti, Pragu i Beču. Radio je kao lekar u Novom Sadu, Pančevu, Sremskim Karlovcima, Futogu, Beogradu, Zagrebu i Beču, a u Beogradu je od 1890. do 1898. bio dramaturg Narodnog pozorišta. Sjajan liričar, prema oceni književne kritike "pesnički izraz duhovnog i duševnog života srpskog naroda" u drugoj polovini 19. veka. Kao pesnik razvijao se pod uticajem srpske narodne poezije i lirike Branka Radičevića. Osim lirike, napisao je veliki broj rodoljubivih kao i političko-satiričnih pesama, a kao dečji pesnik neprevazidjen je u srpskoj književnosti. Osnovao je i uredjivao književni list "Javor", satirične listove "Zmaj", "Žiža", "Starmali" i poučni dečji list "Neven", neprevazidjen i po sadržini i po umetničkim i grafičkim rešenjima. Prevodio je sa ruskog, nemačkog, madjarskog i engleskog. Dela: "Pevanija", "Djulići", "Djulići uveoci", pesnička legenda "Vidosava Branković", "Čika Jova srpskoj deci",
šaljivi komad "Šaran".

1877 - Američki pronalazač Tomas Edison demonstrirao je u Vest Orindžu u Nju Džersiju prvi zvučni snimak.

1882 - Umro je engleski pisac Entoni Trolop, koji je u velikom broju romana realistično opisivao gradjanske slojeve viktorijanske Engleske. Medju njima su najuspeliji romani iz ciklusa o imaginarnoj pokrajini Barsetšir, poput "Stražara", "Tornjevi Barčestra" i "Poslednje hronike Barseta", u kojima se pojavljuju
isti likovi u različitom životnom dobu.

1889 - Umro je američki državnik Džeferson Dejvis, predsednik Konfederacije Država Amerike (11 otcepljenih južnih država SAD) tokom gradjanskog rata od 1861. do 1865. Uhapšen je posle poraza južnih država u gradjanskom ratu, ali je 1867. pušten iz zatvora bez sudjenja.

1907 - U jednoj od najtežih nesreća u rudnicima SAD, poginuo je 361 rudar u rudniku uglja Monona u Virdžiniji.

1916 - Nemačke trupe su u Prvom svetskom ratu ušle u rumunsku prestonicu Bukurešt.

1917 - Skupština u Helsinkiju proglasila je nezavisnost Finske, koju je priznala sovjetska Rusija. Finska je posle Napoleonovih ratova potpala pod vlast Rusije i 1809. postala je veliko vojvodstvo u sastavu ruskog carstva. Do tada ona je bila sastavni deo Švedske.

1917 - U sudaru francuskog broda "Mon Blan" natovarenog eksplozivom, uključujući 5.000 tona TNT, s belgijskim brodom "Imo" u luci grada Halifaks u Kanadi, poginulo je više od 1.500 ljudi, oko 8.000 je ranjeno i veliki deo grada je razoren.

1921 - Velika Britanija je potpisala mirovni sporazum sa Irskom, prema kojem je uspostavljena Irska Slobodna Država (bez većeg dela Alstera - Severne Irske) kao članica Britanskog komonvelta.

1925 - Italija i Egipat potpisali su sporazum o granicama italijanske kolonije Libije.

1938 - Francuska i Nemačka potpisale su sporazum o nepovredivosti medjusobnih granica, koji su Nemci pogazili u Drugom svetskom ratu.

1941 - U bici za Moskvu, sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu prešla u protivofanzivu protiv nemačke vojske koja je sve vreme, do tada, napredovala od početka rata. Na frontu širokom 300 kilometara nemačke linije su probijene napadom sedam sovjetskih armija i dva konjička korpusa. Čitave nemačke divizije bile su pregažene ili opkoljene i kasnije razbijene. Do kraja februara 1942. front je pomeren 115 do 200 kilometara od Moskve.

1959 - Umro je srpski pisac Jovan Palavestra, kritičar i novinar. Pisao je pripovetke i drame, pozorišnu i književnu kritiku. Pevodio je Pšibiševskog, Flobera, Bodlera. Dela: drame "Savesti na vetru", "Čovjek koji se snašao", "Veliki skandal", zbirke pripovedaka "Sivi vidici", "Na belom hlebu".

1971 - Indija je priznala Bangladeš, bivši Istočni Pakistan, a Pakistan je uzvratio prekidom diplomatskih odnosa sa Indijom.

1978 - Španci su referendumom odobrili novi ustav, prema kojem je Španija definisana kao ustavna monarhija s parlamentarnom demokratijom.

1989 - U najgorem masovnom zločinu u istoriji Kanade, ubica je usmrtio 14 studentkinja Univerziteta u Montrealu i potom se ubio.

1992 - Hindu ekstremisti uništili su džamiju u Ajodji na severu Indije, koju su, kako se veruje, muslimanski osvajači izgradili u srednjem veku na zgarištu velikog hindu hrama koji su razorili. U eksploziji verskih strasti hindusa i muslimana u Ajodji je poginulo najmanje 400 ljudi.

1995 - Izmedju Habarovska i Sahalina pao je ruski avion tipa "Tu-154" i udes nije preživeo niko od 97 putnika i članova posade.

1997 - Najmanje 85 ljudi poginulo je blizu Irkutska kad se ruski transportni avion tipa "An-124" - koji je prevozio dva borbena aviona - srušio na jedno stambeno naselje.

2001 - Antitalibanske snage zauzele su glavnu bazu vodje islamskih terorista Osame bin Ladena u planinskom području na istoku Avganistana, ali im je sam saudijski terorista umakao.

2004 - Lideri 12 južnoameričkih država, koji predstavljaju 361 milion ljudi, potpisali su u peruanskom gradu Kusku deklaraciju o stvaranju Južnoameričke zajednice naroda.

2005 - Prilikom pada iranskog vojnog aviona tipa "Herkules" na gusto naseljenu četvrt Teherana, poginulo je svih 94 putnika i članova posade, kao i 34 osobe na zemlji.

2005 - U samoubilačkom napadu dve žene bombaša na policijsku akademiju u Bagdadu, poginulo je najmanje 45 ljudi, a 75 je ranjeno.

2006 - Donji dom australijske skupštine usvojio je zakon kojim se odobrava kloniranje ljudi u terapeutske svrhe, što je gornji dom (senat) već ranije usvojio. Novi zakon dozvolio je proizvodnju ljudskih embriona kloniranjem, radi uzimanja matičnih ćelija. Ta tehnika navodno otvara put lečenju bolesti kao što
su dijabetes, karcinom i Alćajmerova bolest.

2007 - U eksploziji metana u rudniku uglja "Sinjao" u provinciji Šansi, na severu Kine poginulo je 105 rudara, dok je 26 ostalo zarobljeno u oknima. U kineskim rudnicima česte su nesreće s tragičnim ishodom.



preuzeto sa http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=12&dd=05&nav_category=15&nav_id=933012

Reply

admin
Admin

44, male

  

Posts: 89

Re: Dogodilo se na današnji dan

from admin on 12/10/2014 07:23 AM

Na današnji dan, 10. decembar



1508 - Formirana je Kambrejska liga, savez protiv Venecije koji su sklopili papa Julije II, francuski kralj Luj XII, aragonski kralj Ferdinand II i rimsko-nemački car Maksimilijan I.

1520 - Nemački crkveni reformator Martin Luter spalio je javno u Vitenbergu bulu u kojoj mu je papa Lav X zapretio prokletstvom ako se u roku od 60 dana ne odrekne jeresi. U januaru 1521. Luter je ekskomuniciran iz rimokatoličke crkve.

1603 - Umro je engleski lekar i fizičar Vilijam Gilbert, koji je prvi uveo naziv za elektricitet. Njegovo delo "O magnetima" u kojem iznosi teoriju o Zemlji kao magnetu i magnetskim silama između nebeskih tela (1600), imalo je značajan uticaj na razvoj nauke u XVII veku.

1810 - Napoleon Bonaparta priključio je Francuskoj nemačke gradove Hanover, Bremen, Hamburg, Lauenburg i Libek.

1845 - Engleski građevinski inženjer Robert Tompson patentirao je prve pneumatske gume.

1848 - Luj Napoleon je nadmoćnom većinom od preko četiri miliona glasova dobio izbore za predsednika Francuske. Četiri godine kasnije izveo je državni udar i proglasio se carem Napoleonom III.

1851 - Rođen je američki knjižar Melvil Đui, koji je1870. izradio prvu decimalnu klasifikaciju, sistem klasifikacija knjiga koji se primenjuje u bibliotekama u celom svetu.

1868 - Prvi semafori za regulisanje saobraćaja u svetu počeli su da rade u Londonu, na trgu ispred zgrade parlamenta Velike Britanije.

1895 - Osnovano je Društvo za unapređenje i ulepšavanje Sokobanje, što se smatra začetkom turizma u Srbiji. Sokobanja, u kojoj su često na odmoru boravili knezovi Miloš i Mihajlo Obrenović, pominje se kao lečilište još u starom Rimu i ranoj Romeji (Vizantija).

1896 - Umro je švedski industrijalac Alfred Nobel, pronalazač dinamita (1867) koji je bogatstvo stečeno tim pronalaskom uložio u osnivanje fondacije iz koje će se dodeljivati nagrade za vanredna dostignuća u različitim oblastima ljudskog delovanja. Nobelove nagrade dodeljuje svake godine Kraljevska švedska akademija nauka na dan njegove smrti, a prvi put su dodeljene 1901.

1898 - Potpisan je Pariski mirovni ugovor kojim je okončan američko-španski rat. Španija se odrekla Kube i Portorika, a za 20 miliona dolara ustupila je Amerikancima Filipine i Guam.

1902 - Završena je izgradnja Asuanske brane u Egiptu, kojom je regulisan tok reke Nil.

1926 - Umro je Nikola Pašić, jedan od najznačajnijih političara u istoriji Srbije i Jugoslavije, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke (1881-1926). Prvi put je bio predsednik vlade Srbije 1891, a od 1903. sastavio je 22 vlade u vreme tri kralja: Aleksandra Obrenovića, Petra i Aleksandra Karađorđevića. Bio je šef delegacije na Versajskoj mirovnoj konferenciji 1919-20.

1936 - Abdicirao je britanski kralj Edvard VIII, jer nije želeo da se odrekne ženidbe sa Amerikankom Volis Simpson, kako je to od njega tražio premijer Stenli Boldvin. Posle abdikacije dobio je titulu vojvode od Vindzora. Nasledio ga je Džordž VI.

1941 - Japanski avioni su u Drugom svetskom ratu u Južno kineskom moru potopili britanske ratne brodove "Ripals" i "Princ od Velsa", na kojima je poginulo oko 800 ljudi.

1948 - Generalna skupština UN je usvojila Univerzalnu deklaraciju o pravima čoveka. Ovaj datum obeležava se kao Dan ljudskih prava.

1963 - Zanzibar, britanski protektorat od 1890, stekao je nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta. Naredne godine postao je republika i s Tanganjikom stvorio novu državu koja je dobila naziv Tanzanija.

1964 - Nobelovu nagradu za mir dobio je Amerikanac Martin Luter King, borac za građanska prava crnaca.

1967 - Prva komercijalna termonuklearna eksplozija izvršena je u Novom Meksiku (SAD) radi vađenja prirodnog gasa iz podzemlja.

1980 - Milton Obote proglašen je predsednikom Ugande, kao prvi afrički šef države koji se vratio na vlast posle zbacivanja vojnim udarom. Vojska ga je 1985. drugi put zbacila s vlasti.

1991 - Jugoslovenska narodna armija se povukla iz Zagreba i Hrvatske, ali su borbe između Srba i hrvatskih snaga nastavljene.

1996 - Predsednik Južne Afrike Nelson Mandela potpisao je ustav kojim su svi građani, bez obzira na rasu, izjednačeni pred zakonom, kao završni čin u demontiranju sistema aparthejda u toj zemlji.

1998 - Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu osudio je bosanskog Hrvata Antu Furundžiju na 10 godina zatvora zbog mučenja i silovanja zatočenika u bosanskom ratu. To je bila prva presuda kojom je silovanje označeno kao ratni zločin.

2001 - U Prištini je konstituisana Skupština Kosova, prva od dolaska međunarodnih snaga u pokrajinu u julu 1999. Za predsednika je izabran Albanac Nedžat Daci, a predstavnici Srba Oliver Ivanović i Gojko Savić postali su članovi petočlanog veća Predsedništva Skupštine.

2001 - Generalni sekretar UN Kofi Anan dobitnik je Nobelove nagrade za mir.

2002 - Bivši američki predsednik Džimi Karter primio je Nobelovu nagradu za mir.

2003 - Šef UNMIK-a Hari Holkeri predstavio je u Prištini dokument "Standardi za Kosovo" čija će implementacija u kosovsko društvo biti od značaja kod ocenjivanja da li je Kosovo dostiglo standarde demorkatskog društva koje međunarodna zajednica traži pre početka rešavanja statusa Kosova. Taj dokument prihvatio je i Savet bezbednosti UN.

2003 - Haški tribunal osudio je bivšeg oficira Vojske Republike Srpske Dragana Obrenovića, koji je priznao krivicu, na 17 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Muslimanima u Srebrenici u julu 1995.

2004 - Avion kompanije "Junajted erlajns" sleteo je u vijetnamski grad Ho Ši Min i to je prvi američki putnički avion koji je sleteo u tu zemlju od Vijetnamskog rata.

2004 - Milanski sud je oslobodio italijanskog premijera Silvija Berluskonija optužbi za korupciju - što predstavlja veliku pobedu desetogodišnje borbe ovog milijardera sa zakonom.

2006 - Umro je bivši čileanski diktator Augusto Pinoče koji je na vlast došao 1973. vojnim pučem zbacivši marksističkog predsednika Salvadora Aljendea. Za vreme njegove 17-godišnje vladavine ubijeno je oko 3.000 ljudi, a oko 28.000 je bilo mučeno.



preuzeto sa http://www.b92.net/info/vesti/index.php ... _id=934478

Reply

Vitez

52, male

  

Moderator

Posts: 2496

Re: Dogodilo se na današnji dan

from Vitez on 12/11/2014 07:05 PM

DOGODILO SE NA DANAŠNjI DAN


1282. - Umro romejski /vizantijski/ car Mihailo Osmi Paleolog, osnivač posljednje romejske dinastije i obnovitelj Romejskog carstva poslije 57 godina latinske okupacije, kad je prijestonicu vratio iz Nikeje u Konstantinopolj /Carigrad/. Na prijesto je, kao savladar nikejskog cara, došao 1259, a 1261. postao je vladar obnovljenog Romejskog carstva. Tokom vladavine se s promjenljivim uspjehom odupirao agresivnoj politici kralja Sicilije i Napulja Karla Prvog Anžujskog i njegovih saveznika, među kojima je bila i Srbija. Prihvatio je 1274. uniju s Rimokatoličkom crkvom /Latinska unija/, ali je nije proveo zbog unutrašnjeg otpora. Pred smrt je uspio da 1282. izazove ustanak na Siciliji /Sicilijansko večernje/, čime je zemlju oslobodio prijetnje sa Zapada, ali je oslabio odbranu u Maloj Aziji, što je olakšalo kasnije tursko nadiranje. Pred kraj njegove vladavine Romeja je 1282. zauvijek izgubila Skoplje, koje je potom srpski kralj Milutin Nemanjić proglasio prijestonim gradom Srbije.

1475. - Rođen italijanski rimokatolički sveštenik Đovani de Mediči, koji je kao papa Lav Deseti od 1513. do smrti 1521. kao veliki zaštitnik umjetnosti učinio Rim centrom evropske kulture. Uprkos silnim naporima, uključujući ekskomunikaciju osnivača protestantske crkve u Njemačkoj Martina Lutera, nije uspio da suzbije "jeres", odnosno pokret vjerske reformacije, započet tokom njegovog pontefikata i spriječi stvaranje protestantske crkve.

1515. - Papa Lav Deseti predao Francuskoj Parmu i Pjaćencu, u skladu s Bolonjskim ugovorom.

1803. - Rođen francuski kompozitor Hektor Berlioz, tvorac romantičarske programske muzike, koji je stvorio djela izvanrednih tonskih boja. Napisao je "Nauku o instrumentaciji". Djela: "Fantastična simfonija", "Harold u Italiji", "Romeo i Julija", "Faustovo prokletstvo", "Rekvijem", opere "Benvenuto Čelini", "Trojanci".

1810. - Rođen francuski pisac Luj Šarl Alfred de Mise, koga je nesrećna ljubav s književnicom Žorž Sand inspirisala za najljepše i najuzbudljivije lirske pjesme: "Noći", "Pismo Lamartinu" i "Ispovijest jednog djeteta ovog vijeka" - u kojima je ispričao i analizirao svoj bol. Ostala djela: stihovane "Priče iz Španije i Italije", pjesme "Namuna", "Rola", drama "Lorenćaco", komedije "S ljubavlju se ne igra", "Ne treba se ni u šta zakleti", "Marijanine ćudi".

1843. - Rođen njemački bakteriolog Robert Koh, jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze /Kohov bacil/, skinuvši veo tajne s opake bolesti koja je kosila u 19. vijeku. Izolovao je i bacil antraksa i pronašao izazivača kolere, epidemijske bolesti koja je u Srednjem vijeku uništavala čitave gradove, ispitivao je afričku spavaću bolest, tifus, malariju i prvi primijenio liječenje kininom.

1856. - Rođen ruski filozof i estetičar Georgij Valentinovič Plehanov, jedan od osnivača prve ruske socijaldemokratske organizacije i Druge internacionale. Djela: "Razvitak monističkog pogleda na svijet", "Naša razmimoilaženja", "Anarhizam i socijalizam", "Prilozi istoriji materijalizma", "O ulozi ličnosti u istoriji", "Osnovna pitanja marksizma", "Pisma bez adrese", "Umjetnost i društveni život", "Književni pogledi V. G. Bjelinskog", "Estetska teorija N. D. Černiševskog", "Dobroljubov i Ostrovski", "Karl Marks i Lav Tolstoj".

1858. - Svetoandrejska skupština zbacila s prijestola srpskog kneza Aleksandra Karađorđevića. Miloš Obrenović je ponovo postao knez, za čijeg je nasljednika proglašen njegov sin Mihajlo Obrenović.

1888. - Skupština Srbije prihvatila ustav radikala - kojim je prvi put uvedena parlamentarna demokratija - i kralja Milana Obrenovića. Kralj je ukinuo ustav državnim udarom 9. maja 1894. i vratio na snagu Namjesnički ustav iz 1869.

1894. - U Parizu otvorena prva svjetska automobilska izložba, na kojoj se predstavilo devet proizvođača.

1918. - Rođen ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970, čija je literatura obilježena iskustvom iz sibirskih logora u kojima je proveo devet godina poslije Drugog svjetskog rata. Na robiju je odveden 1945. pravo s fronta, na kojem se u Otadžbinskom ratu istakao kao vrhunski oficir sovjetskih inženjerijskih jedinica. Proganjan je i kasnije, čak mu je oduzeto i državljanstvo, pa je emigrirao 1974, vrativši se u otadžbinu poslije dvije decenije. U decembru 1998. odbio je najvišu državnu nagradu - Orden Svetog apostola Andreja Prvozvanog, kojim ga je odlikovao predsjednik Boris Jeljcin, rekavši: "Ne mogu da primim nagradu od vrhovne vlasti, koja je dovela Rusiju do sadašnjeg pogubnog stanja". Tokom agresije NATO-a na Jugoslaviju u proljeće 1999. izložio je razornoj kritici okrutnost i licemerje Sjevernoatlantske alijanse, predvođene SAD. Pripovijetkom "Jedan dan Ivana Denisoviča" u književnost je uveo temu Staljinovih logora, ostavši joj vjeran u najvećem dijelu opusa. Jedan kritičar je primijetio da je on "prvi razgolitio bit i time prebio kičmu komunizmu", a drugi da je njegov roman - "Arhipelag Gulag" objelodanio da je "komunizam spoj laži i nasilja nad ljudima: laži - da se sakrije nasilje i nasilja - da se održi laž". Na osnovu emigrantskog iskustva u zapadnoj Evropi i u SAD takođe je ispoljio javni prezir prema vulgarnom materijalizmu Zapada. Ostala djela: pripovijetka "Matrjonini dani", romani "U krugu prvom", "Onkološka klinika", "Avgust četrnaeste", "Crveni točak", "Rusija u provaliji", kritička autobiografija "Borio se šut s rogatim", drame "Gozba pobjednika", "Zarobljenici", "Republika rada", "Svjetlost koja je u tebi", publicističko djelo "Lenjin u Cirihu", scenariji "Tenkovi znaju istinu", "Parazit".

1937. - Fašistička Italija se povukla iz Društva naroda.

1938. - U Jugoslaviji održani parlamentarni izbori, sedmi i posljednji između dva svjetska rata.

1941. - Njemačka i Italija u Drugom svjetskom ratu objavile rat SAD, a Kongres SAD istog dana objavio rat tim dvjema zemljama.

1946. - Generalna skupština UN osnovala UNICEF /Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć djeci/.

1961. - Dvije američke helikopterske jedinice sletjele u Sajgon, što je bilo prvo direktno vojno uplitanje SAD na strani marionetskih štićenika u Južnom Vijetnamu.

1972. - Američki astronauti iz broda "Apolo 17" spustili se na Mjesec, u posljednjoj misiji u okviru programa "Apolo".

1973. - Zapadnonjemački kancelar Vili Brant i čehoslovački premijer Lubomir Štrougal potpisima na ugovor formalno poništili Minhenski pakt iz 1938, kojim su Velika Britanija i Francuska prepustile nacističkoj Njemačkoj oblast Sudeta u Čehoslovačkoj.

1990. - U Albaniji dopušteno formiranje opozicionih političkih stranaka.

1991. - Pripadnici hrvatske vojske u selu Paulin Dvor kod Osijeka ubili 18 civila, od kojih 17 Srba i jednog Mađara.

1992. - Savjet bezbjednosti UN odlučio da pošalje 800 "plavih šljemova" u BJR Makedoniju.

1994. - Ruske trupe ušle u Čečeniju da bi ponovo uspostavile centralnu vlast.

1995. - Francuska hitno smijenila komandanta snaga UN u Sarajevu generala Renea Bašlea, jer je kritikovao Dejtonski mirovni sporazum, predviđajući da će prepuštanje Srpskog Sarajeva Muslimansko-hrvatskoj federaciji neminovno izazvati masovno iseljavanje Srba.

1995. - Izraelske trupe na osnovu mirovnog sporazuma Izraela i PLO napustile Nablus, okončavši 28-godišnju okupaciju najvećeg palestinskog grada na Zapadnoj obali.

1998. - Prilikom pada "erbasa" Aviokompanije "Taj ervejz" na jednu poplavljenu plantažu kaučuka na jugu Tajlanda, poginuo 101 putnik, uključujući i članove posade.

2000. - Petnaest članica EU postigle su na samitu u Nici sporazum o reformama, neophodnim za otvaranje vrata priključenju Uniji jednog broja novih država članica.

2001. - Članovi Međunarodnog savjeta za saradnju Hrvatske i BiH potpisali u Zagrebu Ugovor o povratku izbjeglica, Protokol o slobodnom tranzitu kroz neumski koridor, Aneks ugovora o određivanju graničnih prelaza i Protokol o njihovoj kategorizaciji.

2001. - Kina zvanično pristupila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, poslije 15 godina pregovora.

2001. - Poglavar Rimokatoličke crkve papa Jovan Pavle Drugi odbio da se sastane sa izraelskim ministrom inostranih poslova Šimonom Peresom, koji je boravio u Italiji.

2006. - Otvoren tunel "Fatničko polje - akumulacija Bileća", izgrađen u okviru projekta "Gornji horizonti", u koji je ukupno uloženo šezdeset miliona dolara i 26 miliona evra.

2007. - Narodna skupština Republike Srpske usvojila Rezoluciju u kojoj se navodi da su stvoreni uslovi za potpuni prestanak bonskih ovlaštenja visokom predstavniku.




preuzeto sa http://www.srna.rs/novosti1/261683/dogo ... ji-dan.htm

Reply

Dana

47, female

  

Posts: 25

Re: Dogodilo se na današnji dan

from Dana on 12/13/2014 12:26 PM

Na današnji dan, 13. decembar

1545 - Počeo je sa radom Tridentski koncil koji je u maju 1542. sazvao papa Pavle III. Ekumenski koncil, na kojem je do kraja izgrađen status katoličke crkve kao dogmatske, protivreformacijske, militantne ustanove s papom-autokratom na čelu, s prekidima je zasedao do 1563. Na osnovu zaključka ovog skupa vođen je protivreformacijski pokret koji je doveo do Tridesetogodišnjeg rata između prokatoličkih i protestantskih snaga u Evropi (1618-48).

1553 - Rođen je francuski kralj Anri IV, prvi monarh iz dinastije Burbona. Idejni vođa hugenota (protestanata) kasnije je prešao na katolicizam, ali je Nantskim ediktom 1598. osigurao hugenotima verske slobode i okončao verske ratove. Tokom njegove vladavine osnovane su prve francuske kolonije u Americi. Ubio ga je rimokatolički fanatik Fransoa Ravajak.

1570 - Mirom u Šćećinu Danska je priznala nezavisnost Švedske.

1642 - Holandski moreplovac Abel Tasman otkrio je Novi Zeland, ali se nije iskrcao iz straha od ratobornih domorodaca, pa je zasluga za otkriće pripala Englezu Džejmsu Kuku koji se 1769. iskrcao na jedno od novozelandskih ostrva.

1797 - Rođen je nemački pesnik Hajnrih Hajne jedan od najvećih liričara 19. veka. Njegova poezija smatra se vrhunskim dostignućem nemačkog romantizma i izvršila je ogroman uticaj na evropsko pesništvo ("Knjiga pesama", "Romansero", "Ata Trol", "Nemačka, zimska bajka").

1806 - Srpski ustanici su u Prvom srpskom ustanku oslobodili beogradsku varoš i naterali Turke da se povuku u tvrđavu na današnjem Kalemegdanu. Tvrđava je osvojena početkom 1807, a nakon sloma ustanka 1813. Turci su ponovo zauzeli Beograd.

1877 - Srpski kralj Milan Obrenović je, na poziv Rusije objavio po drugi put rat Otomanskom carstvu. U martu 1878. rat je završen mirovnim sporazumom Rusije i Turske u San Stefanu, kojim je Rusija pokušala da ostvari premoć na jugu Balkana.

1921 - SAD, Velika Britanija, Francuska i Japan potpisali su Vašingtonski ugovor o međusobnom poštovanju ostrvskih poseda u
Pacifiku.

1937 - Japanske trupe su okupirale kineski grad Nanking i u narednih šest sedmica pobile oko 200.000 Kineza, mahom civila, a krvoproliće je ušlo u istoriju pod nazivom "silovanje Nankinga".

1939 - U prvoj velikoj pomorskoj bici u Drugom svetskom ratu britanske krstarice "Ekseter", "Ajaks" i "Ahil" su kod zaliva La Plata u Atlantskom okeanu teško oštetile i onesposobile nemački bojni brod "Graf Špe", koji je tokom gusarskog krstarenja u južnom Atlantiku i Indijskom okeanu prethodno potopio devet trgovačkih brodova.

1944 - Japanski avion napunjen eksplozivom, kojim je upravljao pilot samoubica (kamikaza), u Drugom svetskom ratu je udario u američku krstaricu "Nešvil" i usmrtio 133 člana posade.

1967 - Vojna hunta u Grčkoj je sprečila kontraudar, a kralj Konstantin, primoran da napusti Grčku, pobegao je sa porodicom u Rim.

1981 - General Vojćeh Jaruzelski zaveo je ratno stanje u Poljskoj, zabranjen je rad nezavisnog sindikata "Solidarnost", a hiljade sindikalnih aktivista su pritvoreni.

1982 - U zemljotresu u Severnom Jemenu, u provinciji Damar stotinak kilometara jugoistočno od glavnog grada Sane, poginulo je oko 3.000 ljudi.

1988 - U Kongu je potpisan protokol Angole, Kube i Južne Afrike, uz posredovanje SSSR i SAD, kojim je otvoren put ka nezavisnosti Namibije i okončanju građanskog rata u Angoli započetog 1975.

1991 - Bivše sovjetske republike Kazahstan, Kirgizija, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan odlučile su da se priključe
Zajednici Nezavisnih Država.

1999 - U Ljubljani je umro slovenački političar Stane Dolanc, visoki komunistički i državni funkcioner u bivšoj Jugoslaviji.

2000 - Predsednik Rusije Vladimir Putin došao je na Kubu u prvu posetu jednog ruskog državnika Fidelu Kastru od raspada
SSSR-a 1991.

2002 - Na samitu u Kopenhagenu Evropska unija odlučila je da se proširi za još 10 novih država članica: Poljsku, Češku, Mađarsku, Sloveniju, Slovačku, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Kipar i Maltu, počev od 1. maja 2004. godine.

2003 - Američke snage su uhapšile svrgnutog iračkog predsednika Sadama Huseina, koji se skrivao u podzemnom skloništu u blizini svog rodnog grada Tikrita. Potraga za njim trajala je skoro devet meseci od kada su američko-britanske snage izvršile invaziju na Irak. Osuđen je na smrt vešanjem i pogubljen 30. decembra 2006.
godine.

2004 - Na predsedničkim izborima u Rumuniji pobedio je gradonačelnik Bukurešta i kandidat reformskih opozicionih snaga Trajan Bašesku, čime je okončana dekada vladavine naslednika bivšeg komunističkog režima.

2006 - Umro je američki glumac Piter Bojl koji je stekao slavu ulogom nezadovoljnog radnika u filmu "Džo, i to je Amerika", zatim u filmovima "Mladi Frankeštajn" i seriji "Svi vole Rejmonda".

2009 - Nakon 18 godina prekida, zbog rata u Bosni i Hercegovini, uspostavljen je železnički saobraćaj između Sarajeva i Beograda.
B92

Reply Edited on 12/13/2014 12:31 PM.
1  |  2  |  3  |  4  |  »  |  Last

« Back to forum